Situacija u istočnoj Evropi sve više privlači pažnju međunarodne javnosti, a posljednji incidenti dodatno su povećali tenzije između Rusije i članica Sjevernoatlantskog saveza. Najnovije narušavanje zračnog prostora Estonije izazvalo je hitnu reakciju NATO saveza i dodatno učvrstilo zajedničku poziciju kada je riječ o sigurnosti i teritorijalnom integritetu njegovih članica.
Sastanak po Članu 4: Estonija traži hitnu konsultaciju
Na zahtjev Estonije, Sjevernoatlantsko vijeće održalo je sastanak na osnovu Člana 4 Sjevernoatlantskog ugovora. Ovaj član se aktivira kada neka članica smatra da je ugrožena njena teritorijalna cjelovitost, politička nezavisnost ili sigurnost.
Povod za sastanak bio je incident koji se dogodio 19. septembra 2025. godine, kada su tri ruska borbena aviona MiG-31 ušla u estonski zračni prostor. Avioni su se tu zadržali više od deset minuta prije nego što su ih presreli saveznički borbeni avioni i otpratili iznad estonske teritorije.
Oštra reakcija NATO saveza
Nakon sastanka, NATO je izdao saopštenje u kojem je jasno osudio ponašanje Rusije, navodeći da se radi o dijelu šireg obrasca destabilizujućih poteza. U dokumentu se navodi:
“Rusija ne smije imati nikakve sumnje – NATO će upotrijebiti sva potrebna sredstva, u skladu s međunarodnim pravom, kako bi odbranio sve svoje članice i odgovorio na bilo kakvu prijetnju.”
Osim što je poručeno da je predanost kolektivnoj sigurnosti i dalje apsolutna, naglašeno je i da će svaka buduća prijetnja biti analizirana i procesuirana na način koji Savez sam izabere, bez dodatnih upozorenja.
Povećanje broja incidenata: Sve više povreda zračnog prostora
Incident u Estoniji nije izolovan slučaj. Samo u prethodne dvije sedmice zabilježeni su slični slučajevi u Poljskoj, Finskoj, Latviji, Litvi, Norveškoj i Rumuniji. U jednom od najtežih incidenata, više desetina ruskih bespilotnih letjelica ušlo je u zračni prostor Poljske tokom noćne operacije.
Nakon toga, NATO je pokrenuo operaciju pod nazivom “Istočna straža” s ciljem jačanja prisustva i odbrambenih kapaciteta na svom istočnom krilu. U okviru operacije predviđeno je dodatno unapređenje sistema protuzračne zaštite, raspoređivanje dodatnih trupa i intenzivnije izviđačke aktivnosti.
Zašto je Član 5 ključan u ovom kontekstu
Jedna od centralnih tačaka Sjevernoatlantskog ugovora jeste Član 5, koji definiše kolektivnu odbranu: napad na jednu članicu smatra se napadom na sve. Iako ovaj član još uvijek nije aktiviran u ovom slučaju, saopštenje NATO-a jasno potvrđuje da su sve članice spremne da ga primjene ukoliko dođe do eskalacije.
Ovim je Rusiji poslata jasna poruka da se svako buduće kršenje teritorijalnog suvereniteta neće tolerisati.
Podrška Ukrajini ostaje nepromijenjena
U kontekstu aktuelnih sigurnosnih izazova, NATO je ponovio svoju podršku Ukrajini. U saopštenju se navodi da neodgovorni potezi Moskve neće uticati na kolektivnu posvećenost pomoći Kijevu.
“Sigurnost Ukrajine direktno doprinosi sigurnosti cijelog regiona. Ukrajina ima pravo na odbranu od agresije, i NATO će nastaviti pružati podršku u skladu sa svojim principima i vrednostima.”
Zaključak: Geopolitička stabilnost u osjetljivoj ravnoteži
Nastavak kršenja zračnog prostora NATO članica jasno pokazuje da je sigurnosna situacija u Evropi i dalje vrlo kompleksna. Reakcija Saveza pokazuje odlučnost u zaštiti svojih granica, ali i spremnost da se, kada je to neophodno, pribjegne svim legalnim sredstvima za očuvanje mira i stabilnosti.
U narednim sedmicama pažnja će biti usmjerena ka sprovođenju mjera iz operacije Istočna straža, kao i ka koordinaciji među članicama u pogledu brze reakcije na moguće nove provokacije. Iako NATO ostaje na poziciji mira i odbrane, jasna poruka je poslata: sigurnost njegovih članica je neupitna, a zajednički odgovor na prijetnje – zagarantovan.
