Prijevremeni izbori u Republici Srpskoj, jednom od entiteta Bosne i Hercegovine, našli su se u pravnoj i administrativnoj blokadi, a glavni razlog – izostanak neophodnog finansiranja – izaziva sve više zabrinutosti među građanima, političarima i međunarodnim posmatračima.
Gdje je zapelo?
Centralna izborna komisija BiH (CIK), kao nezavisno tijelo zaduženo za organizaciju izbora, još uvijek nije dobila potreban novac za provođenje izbornog procesa. Iako je zamjenik ministra finansija BiH, Muhamed Hasanović, potpisao budžetski zahtjev CIK-a, ključna prepreka je odbijanje ministra Srđana Amidžića da dokument ovjeri službenim pečatom.
„Prvo nisam mogao doći do dokumenta, a kada sam ga konačno potpisao, sada je problem pečat. Jednostavno ga ne mogu dobiti i dokument nema pravnu valjanost“, izjavio je Hasanović za BHRT.
Bez ovjere, dokument nema pravni efekt – što znači da CIK ne može raspisati tendere, niti pokrenuti javne nabavke koje su ključne za organizaciju i provođenje izbora.
Šta kažu stručnjaci?
Bivši član CIK-a, Vehid Šehić, upozorava da bi ovakva situacija mogla imati ozbiljne posljedice po demokratski proces u zemlji.
„Svako odlaganje izbora, bez zakonskog osnova, predstavlja udar na izborni integritet i povjerenje građana u institucije“, naglašava Šehić.
Sličnog mišljenja je i parlamentarac Šemsudin Mehmedović, koji smatra da je trenutna blokada politički motivisana.
„Postoje politički subjekti koji prave prepreke iz njima poznatih razloga. Mislim da je odgovornost prije svega na Vijeću ministara i Ministarstvu finansija da rade svoj posao“, poručio je Mehmedović.
Politička pozadina ili tehnička prepreka?
Iako se cijeli slučaj formalno vodi kao administrativno-tehničko pitanje, sve je više glasova koji upozoravaju da se iza blokade kriju politički interesi. U javnosti se spekuliše da pojedini akteri žele odgoditi izbore kako bi produžili ostanak aktuelne vlasti, posebno u svjetlu mogućih promjena u rukovodstvu Republike Srpske.
Podsjećanja radi, predsjednik entiteta RS, Milorad Dodik, nalazi se pod sve većim pritiskom međunarodne zajednice, ali i dijela domaće javnosti, dok se istovremeno vode spekulacije o njegovim mogućim nasljednicima unutar vladajuće strukture.
Hoće li se izbori ipak održati?
Uprkos trenutnim preprekama, većina političkih aktera i analitičara vjeruje da će do izbora ipak doći. Međutim, ostaje pitanje kada i pod kojim uslovima. Svako dalje odlaganje može dodatno narušiti već krhko povjerenje građana u institucije, ali i otvoriti prostor za političke tenzije i destabilizaciju.
Zašto je ovo važno?
Pravo građana da biraju i budu birani jedno je od temeljnih demokratskih načela. Svako podrivanje tog prava, bilo kroz administrativne blokade ili političke igre, direktno utiče na stabilnost zemlje, njen demokratski razvoj i međunarodni ugled.
Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju transparentan, pošten i pravovremen izborni proces – a odgovornost za njegovo omogućavanje leži na onima koji upravljaju državnim institucijama.
Zaključak: Transparentno finansiranje i dosljedno poštovanje zakona ključni su za očuvanje demokratije. Umjesto blokada i prebacivanja odgovornosti, potrebna je konstruktivna saradnja institucija kako bi se omogućilo slobodno izražavanje volje građana.
