Decenijama unazad, većina nas je naučena da je 37°C standardna tjelesna temperatura kod zdravog čovjeka. Čim termometar pokaže više, mnogi automatski pomisle da imaju temperaturu ili čak da su bolesni. Ali – da li je ta brojka i dalje relevantna?
Nova naučna istraživanja pokazuju da se stvari mijenjaju. Iako se brojka 37 duboko ukorijenila u svakodnevnu upotrebu, savremena mjerenja i medicinska praksa ukazuju na to da prosječna temperatura ljudi danas može biti niža nego što smo ranije mislili.
📚 Odakle potiče brojka 37?
Koncept „normalne“ tjelesne temperature od 37°C potiče još iz 19. vijeka, kada je njemački ljekar dr Carl Wunderlich proveo veliko istraživanje koristeći podatke od preko 25.000 osoba. Na osnovu više od milion mjerenja, došao je do zaključka da se temperatura kod zdravih ljudi kreće između 36,2°C i 37,5°C, s prosjekom od 37°C.
Tada su se temperature mjerile ispod pazuha, što je metoda koja je danas manje zastupljena i može davati niže rezultate u poređenju sa oralnim, rektalnim ili infracrvenim mjerenjima.
🔬 Nova istraživanja – Vrijeme je za ažuriranje standarda?
Savremena nauka, uz pomoć tehnologije i većih uzoraka podataka, dolazi do drugačijih zaključaka. Jedna opsežna studija sprovedena između 2008. i 2017. godine, koja je obuhvatila preko 126.000 ljudi, otkrila je da je prosječna tjelesna temperatura bliža 36,6°C.
Ovo je značajno odstupanje od tradicionalne brojke, i postavlja pitanje: Da li se naša tijela mijenjaju – ili su mjerenja danas jednostavno preciznija?
🧠 Šta sve utiče na tjelesnu temperaturu?
Brojni faktori mogu uticati na očitavanje temperature, uključujući:
- Doba dana – temperatura je obično niža ujutru, a viša uveče
- Lokacija mjerenja – ispod pazuha, usta, čelo, rektalno – svi daju različite rezultate
- Starost i pol – stariji ljudi često imaju nešto nižu tjelesnu temperaturu
- Fizička aktivnost i emocionalno stanje
- Ishrana i konzumacija toplih/hladnih napitaka prije mjerenja
- Zdravstveno stanje i upotreba lijekova
Zbog svih ovih varijabli, jedna brojka ne može biti univerzalno mjerilo za sve.
🧬 Da li nam tjelesna temperatura zaista opada?
Zanimljivo je da neki naučnici tvrde kako se prosječna tjelesna temperatura ljudi postepeno smanjuje tokom decenija. Mogući razlozi uključuju:
- Manji broj hroničnih upala i infekcija, zahvaljujući boljoj zdravstvenoj njezi
- Upotrebu savremenih lijekova, poput antiinflamatornih preparata
- Bolju higijenu, ishranu i opšte zdravstveno stanje
- Rjeđu izloženost bakterijama koje izazivaju blagu groznicu
Drugim riječima, kako živimo u čistijem, zdravijem okruženju – tijela su manje „aktivna“ u borbi protiv infekcija, što može oboriti prosječnu temperaturu.
🔎 Šta to znači za vas?
Iako je važno znati da je 37°C i dalje u okviru normale, lagana odstupanja gore ili dole nisu nužno znak bolesti. Ključ je u tome kako se osjećate i da li postoje drugi simptomi (kašalj, slabost, bolovi itd.).
Normalan raspon tjelesne temperature danas se sve češće definiše između 36°C i 37,5°C, a umjesto fiksnog broja, naglasak se stavlja na individualne varijacije i kontekst.
✅ Zaključak
Brojka 37°C nije pogrešna – ali nije ni jedina referenca kada govorimo o zdravlju. Nova istraživanja nas podsjećaju da ljudsko tijelo nije statično i da standardi mogu (i treba da) evoluiraju s vremenom.
📌 Najvažnije je da poznajete svoje tijelo. Ako primijetite odstupanja u temperaturi, ali se osjećate dobro – moguće je da je to vaša lična „normalna“ temperatura.
