Šta nam govori jedno jednostavno pitanje: „Koju državu ne volite?“
Analiza društvenih stavova i znakovi pozitivnih promjena u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je nedavno provedena anketa s pitanjem koje na prvu zvuči provokativno: „Koju državu najviše mrzite?“ Iako se čini da takvo pitanje može izazvati isključivo negativne emocije i pojačati tenzije, rezultati ovog istraživanja otkrili su nešto iznenađujuće – promjenu društvenog raspoloženja, posebno kod mlađih generacija.
Umjesto očekivanih odgovora ispunjenih netrpeljivošću, anketa je otvorila prostor za ozbiljno promišljanje o društvenim vrijednostima, toleranciji i utjecaju prošlosti na današnje stavove. Rezultati su pokazali da hrvatsko društvo – ili barem njegov značajan dio – polako napušta jezik mržnje i okreće se konstruktivnijem pogledu na svijet.
Ko su „omraženi“ – i zašto?
Neki ispitanici su ipak navodili susjedne države, što pokazuje da istorijske tenzije nisu potpuno nestale. Međutim, zanimljiv je podatak da su se među odgovorima našle i velike sile poput Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine. U tim slučajevima, razlozi su bili isključivo politički – zabrinutost zbog uplitanja tih zemalja u međunarodne odnose, globalnu politiku i ekonomiju.
Ovakvi odgovori ne ukazuju na etničku ili kulturološku mržnju, već na sve razvijeniju političku svijest. Građani, očigledno, sve više promišljaju o svijetu oko sebe i razlozima koji oblikuju globalnu realnost.
Generacijski jaz – mladi kao nosioci promjena
Posebno ohrabruje činjenica da veliki broj ispitanika, naročito mladih, izričito odbija ideju mržnje prema bilo kojoj zemlji. Jedan student iz Splita je izjavio:
“Besmisleno je trošiti energiju na mržnju, jer ona ne donosi ništa dobro.”
Ova izjava simbolizuje dublju promjenu u načinu razmišljanja. Mladi Hrvati, zahvaljujući internetu, putovanjima i obrazovanju, imaju više kontakta sa drugim kulturama i nacijama. Time ruše predrasude i razvijaju empatiju umjesto netrpeljivosti. Oni ne nasljeđuju mržnju – biraju razumijevanje.
S druge strane, starije generacije pokazale su oprez, ali i zrelost. Jedna gospođa iz Zagreba istaknula je:
“Ne možemo generalizirati. Nisu države problem, već pojedinci i njihove odluke.”
Šta kažu stručnjaci?
Sociolozi su analizirali rezultate ove ankete i istaknuli važnost njenog društvenog konteksta. Dr. Marko Pavlović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu kaže:
“Ovakva pitanja otkrivaju mnogo više od pukih političkih stavova – ona govore o emotivnom zdravlju jednog društva, sposobnosti da se suoči s prošlošću i da krene naprijed.”
Dodaje i da su odgovori pokazatelj da se društvene vrijednosti mijenjaju. Mržnja gubi snagu, a empatija i kritičko mišljenje postaju sve prisutniji.
Mediji, javnost i otvoren dijalog
Mediji poput HRT-a, Jutarnjeg lista i N1 televizije donijeli su priče i izjave ispitanika koje dodatno potvrđuju trend društvene zrelosti. Ljudi su sve više spremni govoriti o svojim emocijama, ali i da priznaju greške prošlosti. Otvorenost za dijalog i introspekciju rijetko se viđa u društvima koja su prošla kroz sukobe i duboke podjele.
Zaključak: Anketa kao ogledalo društvene svijesti
Iako naslov ankete može djelovati kao senzacionalistički mamac, njeni rezultati govore sasvim suprotno. Oni nisu priča o mržnji, već o odrastanju jednog društva.
Građani Hrvatske – i mladi i stari – sve više teže miru, suradnji i globalnom razumijevanju. Postoji jasna želja da se izađe iz začaranog kruga netrpeljivosti i okrene budućnosti u kojoj se više cijeni tolerancija nego prošli sukobi.
Kao što je komentarisao prof. dr. Ivica Lukić za Večernji list:
“Mladi znaju da mržnja ne rješava ništa, a stariji znaju da bez razumijevanja nema stabilnosti.”
Ovakve ankete pokazuju da je moguće voditi ozbiljan društveni dijalog, čak i kada pitanje zvuči provokativno. I da u tom dijalogu mogu pobijediti razum, empatija i volja za boljim sutra.
