Savo Minić predložen za mandatara u RS-u: Kako izgleda legalni okvir i šta to znači za Republiku Srpsku
Nakon odluke Centralne izborne komisije BiH (CIK) o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku, situacija u političkom pejzažu Republike Srpske postaje složena. Dodik je svejedno predložio Savu Minića, dosadašnjeg ministra poljoprivrede, za mandatara nove Vlade, ali poziva koji dolaze od instituce koja više nema legitimitet otvaraju pitanje zakonitosti i ustavnosti te odluke.
Legitimnost predloga: ko ima pravo da predlaže mandatara?
Šta kažu zakoni i Ustav RS:
Ustav Republike Srpske propisuje da predlog mandatara za sastav Vlade dolazi isključivo od predsjednika
.
Prema Ustavu, mandat predsjednika RS prestaje kada osoba postane krivično osuđena i mu je izrečena zabrana obavljanja javnih funkcija, što je i bio slučaj sa Dodikom
.
Šta se desilo sada:
Iako je legitimitet Dodiku povjeren kroz izbore, odluka Suda BiH i CIK-a je pravosnažna. Time je formalno izgubio status predsjednika RS
Uprkos tome, njega je predložio za mandatara, što se smatra pravno spornim korakom, a mediji ga nazivaju “nezakonitim predlaganjem”
.
Reakcije i rizici
Institucionalni jaz: Dodik nije predsednik RS, pa njegov predlog nema zakonsku osnovu — što unosi pravnu neizvesnost u izbor nove vlade.
Uspostavljanje nove vlade: Savo Minić je predložen i u Narodnoj skupštini je najavio da će formiranje biti ubrzano, uz plan povratka nadležnosti i prijedloge zakona koji bi redefinisali odnose sa BiH
.
Političke tenzije: Oporba i međunarodni akteri upozoravaju da bi zakonito formiranje vlade moglo biti dovedeno u pitanje, dok vlast zagovara referendum kao sredstvo legitimizacije
.
Plan duboko ukorijenjen u obećanja
Savo Minić je tokom obraćanja poručio:
Da ima jasne ciljeve: povratak nadležnosti, zaštita RS kao “svetinje”, partnerstvo s FBiH putem pregovora
.
Da očekuje hitnu formaciju Vlade i predstavljanje detaljnog plana nakon njenog osnivanja
.
Zaključak
Predlog mandatara od strane osobe kojoj je oduzeto ustavno pravo na tu funkciju otvara niz pitanja:
Da li Narodna skupština sme usvojiti kandidat bez egzaktne formalne referentne osobe?
Kako će institucije reagovati ako dođe do osporavanja zakonske procedura?
Kojim putem će zakonodavstvo biti korišćeno da podrži ili ospori formiranje nove vlade?
Bez obzira na političke delotvorne poruke, osnovni izazov ostaje pravna i institucionalna legitimnost procesa. Još je neizvesno kako će situacija evoluirati — ali je sigurno da su pred nama dani odlučivanja o pravoj snazi institucija.