Politička scena Bosne i Hercegovine (BiH) ponovo je u središtu pažnje nakon odluke Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH) da oduzme mandat predsjedniku Republike Srpske, Miloradu Dodiku. Ova odluka usledila je nakon što je Sud BiH pravosnažno osudio Dodika na godinu dana zatvora zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.
U odgovoru na ovu odluku, Dodik je najavio održavanje referenduma na kojem bi građani Republike Srpske odlučivali o njegovom političkom statusu:
„Mandat mi je dao narod, zato ću ga poslušati na referendumu koji će se održati u narednom periodu, a koji će odlučiti o meni“, izjavio je Dodik.
Međutim, najava referenduma otvorila je niz pitanja o njegovoj zakonskoj utemeljenosti i tehničkoj izvodljivosti.
Ostavke u Republičkoj izbornoj komisiji (RIK)
U aprilu 2024. godine, čak pet od sedam članova Republičke izborne komisije (RIK) Republike Srpske – uključujući i predsjednika Komisije, Olivera Blagojevića – podnijelo je ostavke. Povod za ovaj potez bilo je protivljenje nametnutim izmjenama Izbornog zakona BiH od strane visokog predstavnika.
Iako su ostavke formalno predate Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), ova institucija ih nikada nije zvanično prihvatila, čime su članovi Komisije tehnički i dalje na funkciji. Ova nejasna situacija dodatno doprinosi institucionalnoj nestabilnosti.
Novi konkurs – stari zakon
Komisija za izbor i imenovanja NSRS-a je u međuvremenu raspisala konkurs za imenovanje novih članova RIK-a. Međutim, konkurs je sproveden prema odredbama starog zakona, iako je u međuvremenu donesen novi Izborni zakon Republike Srpske. Novi zakon još nije prošao potpunu ustavnu i pravnu provjeru, što dodatno komplikuje situaciju.
Pravna praznina i potencijalne posledice
Ova složena institucionalna situacija dovodi do pitanja legalnosti i legitimiteta sprovođenja referenduma koji je najavljen. Bez jasno definisanog sastava RIK-a, koji bi trebalo da organizuje i nadgleda referendum, celokupan proces mogao bi biti doveden u pitanje.
Ukoliko referendum ipak bude održan bez jasno regulisanog pravnog okvira i validnog izbornog tijela, postoji mogućnost da se njegovi rezultati ospore, a pojedinci uključeni u organizaciju suoče sa pravnim posljedicama.
Zaključak
Trenutna situacija u Republici Srpskoj predstavlja ozbiljan izazov za ustavni poredak i izborni sistem u BiH. Najavljeni referendum otvara brojna pitanja – od proceduralnih i pravnih do političkih i društvenih.
U takvom okruženju, važno je da sve strane djeluju odgovorno, u skladu sa zakonima i ustavnim principima, kako bi se izbjegla dodatna destabilizacija institucija i očuvala vladavina prava u zemlji.
