U trenutku kada se politička scena Republike Srpske nalazi pred jednim od svojih najvećih izazova, gradonačelnik Banje Luke i lider Partije demokratskog progresa (PDP), Draško Stanivuković, iznio je prijedlog koji bi mogao značajno promijeniti način izbora predsjednika Republike Srpske. Njegova ideja izazvala je pažnju javnosti, ali i otvorila nova pitanja o budućnosti demokratskih procesa u ovom entitetu.
Pozadina: presuda Dodiku i politička kriza
Stanivuković je bio jedini opozicioni lider koji se odazvao pozivu predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića na konsultacije s predstavnicima političkih partija, povodom presude Suda BiH kojom je Miloradu Dodiku izrečena zatvorska kazna u trajanju od jedne godine i zabrana obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina.
Stanivuković je ovom prilikom ocijenio da se radi o ozbiljnom političkom procesu koji, kako je rekao, predstavlja prijetnju po stabilnost Republike Srpske i prava srpskog naroda.
“Jedan stranac ne može nametati odluke. Smatrali smo da Dodik nije trebao da se odazove Sudu BiH i da su izbori koji iz toga proizilaze velika farsa u kojoj ne treba učestvovati”, izjavio je Stanivuković.
Dodao je da, iako je aktuelna vlast loša po mnogim ocjenama, ono što je trenutno najviše ugroženo jeste institucija predsjednika RS, koja bi mogla ostati bez legitimiteta u očima građana.
Prijedlog: Akademici da izaberu nestranačkog predsjednika
Kao alternativu trenutnoj političkoj klimi i potencijalnim prijevremenim izborima, Stanivuković je predložio rješenje koje bi uključilo akademsku zajednicu, odnosno ugledne stručnjake i intelektualce, u proces izbora nestranačkog predsjednika RS.
Prema njegovim riječima, ovakav kandidat bi bio prihvatljiv za sve strane, bez potrebe za političkim koalicijama i stranačkim trgovinama koje su, kako tvrdi, jedan od ključnih uzroka političke nestabilnosti.
“Ni sa kim ne dogovaramo, nikome ne dugujemo. Dugujemo samo narodu da mu olakšamo teret, smanjimo podjele i iz krize izađemo sa što manje štete”, poručio je Stanivuković.
Reakcije i izazovi
Prijedlog je u javnosti izazvao različite reakcije – od onih koji ga vide kao hrabar pokušaj depolitizacije ključnih funkcija u Republici Srpskoj, do onih koji smatraju da bi takvo rješenje bilo protivno demokratskim principima i ustavnom okviru.
Ipak, Stanivukovićev istup otvara važnu debatu o tome kako dalje – kako prevazići duboke političke podjele, vratiti povjerenje građana u institucije, i da li postoji prostor za uvođenje modela koji bi barem privremeno smanjili političke tenzije.
Zaključak
U vrijeme kada političke tenzije prijete da dodatno prodube podjele u društvu, prijedlog da se izbor predsjednika Republike Srpske povjeri uglednim članovima akademske zajednice djeluje kao pokušaj da se pronađe mirnije i odgovornije rješenje. Iako se radi o vaninstitucionalnom prijedlogu koji zahtijeva široku saglasnost, Stanivukovićeva ideja ukazuje na potrebu da se razmišlja izvan ustaljenih političkih okvira.
Ostaje da se vidi da li će ova inicijativa naići na širu podršku i kako će se razvijati naredni politički koraci u Republici Srpskoj.
