Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i političar koji je godinama izazivao kontroverze na domaćoj i međunarodnoj sceni, našao se u fokusu velike reportaže američkog CNN-a. U tekstu objavljenom pod naslovom „Putinovom savezniku ponestaje prostora za djelovanje“, autor Christian Edwards donosi sveobuhvatan pregled trenutne političke krize u Bosni i Hercegovini i uloge koju Dodik u njoj igra.
📍 Smjena i osuda: Dodik suočen s ograničenjem moći
Nakon što je žalbeni sud potvrdio jednogodišnju zatvorsku kaznu i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, Dodik je formalno smijenjen sa pozicije predsjednika Republike Srpske.
Iako je izbjegao zatvorsku kaznu plativši novčanu, bosanska izborna komisija je odlučila primijeniti zakon koji automatski razrješava dužnosti sve zvaničnike osuđene na kaznu veću od šest mjeseci.
Dodikov odgovor? Otpor. Umjesto povlačenja, poručio je da “predaja nije opcija”, čak najavljujući i mogućnost sprječavanja novih izbora silom.
🔍 Ko je Milorad Dodik i kako je došao do ove tačke?
Dodik je politički aktivan još od 2006. godine, a svoj uspon je započeo kao reformista i umjereni političar. Zapad ga je tada dočekao s entuzijazmom – Madeleine Albright ga je opisala kao “dašak svježeg zraka”. Međutim, tokom godina se transformisao u nacionalističkog lidera koji negira genocid u Srebrenici i blisko sarađuje s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
CNN navodi da je upravo Rusija koristila Dodika kao destabilizirajući faktor na Balkanu, a nakon što su mu domaće institucije počele ograničavati prostor za djelovanje, Moskva je upozorila na moguću destabilizaciju regiona, podsjećajući na reputaciju Balkana kao “bureta baruta Evrope”.
🏛️ Dodik vs. Visoki predstavnik
Centralna figura u cijelom sukobu je i visoki predstavnik Christian Schmidt, kojeg Dodik ne priznaje kao legitimnog. U CNN-ovoj reportaži ističe se da je Dodik Schmidta proglasio “neprijateljem Republike Srpske”, optužujući ga da djeluje protiv volje srpskog naroda.
Sličan stav dijele i neki međunarodni političari, poput mađarskog premijera Viktora Orbána, koji smatra da je riječ o politički motivisanoj smjeni.
Ipak, i sami analitičari priznaju da ovlasti visokog predstavnika – koje uključuju mogućnost nametanja zakona i smjenjivanja izabranih dužnosnika – predstavljaju netipičan mehanizam u modernoj demokratiji.
🌍 Povezivanje s Trumpom i „pravosudni progon“
U potrazi za novim saveznicima, Dodik je sve više usmjerio retoriku prema desnici u SAD, posebno ka Donald Trumpu i njegovim pristalicama.
Pokušava se prikazati kao žrtva “pravosudnog progona” (“lawfare”) – ista fraza koju koriste političari suočeni sa optužbama u SAD, poput samog Trumpa.
Kako navodi Arminka Helić, članica britanskog Doma lordova i bivša izbjeglica iz BiH, Dodik pokušava stvoriti narativ da je progonjeni hrišćanski lider, okružen neprijateljski nastrojenim institucijama u zemlji s većinski muslimanskim stanovništvom.
⚖️ Šta dalje?
Situacija u Bosni i Hercegovini ostaje napeta. Institucije su po prvi put ozbiljno ograničile Dodikovu moć, ali njegova reakcija sugeriše da ne planira odstupiti bez otpora.
CNN-ova analiza zaključuje da je pred Bosnom i Hercegovinom odlučujući trenutak:
Da li će Dodik prihvatiti institucionalne odluke, ili će dodatno eskalirati političku krizu?
📌 Zaključak
CNN-ova reportaža daje jasnu poruku: vrijeme političke nedodirljivosti Milorada Dodika možda je pri kraju. Uloga visokog predstavnika, pritisak institucija, međunarodne reakcije i Dodikove veze sa autoritarnim režimima stvaraju kontekst u kojem budući potezi ovog lidera mogu imati ozbiljne posljedice – ne samo za RS, već i za cijelu BiH.
