Presuda kojom je Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine 1. avgusta potvrdilo krivicu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika izazvala je različite reakcije u zemlji i inostranstvu. Jedna od prvih međunarodnih reakcija stigla je iz Ruske Federacije, putem zvanične izjave Ministarstva inostranih poslova.
Zvanični stav Rusije: Kritika procesa i međunarodnih aktera
Portparolka ruskog Ministarstva inostranih poslova, Marija Zaharova, izjavila je da je Rusija “duboko razočarana” odlukom apelacionog vijeća, koju smatra “nepravednom i antidemokratskom”. Ruska strana navodi da je slučaj protiv Dodika politički motivisan i usmjeren protiv izabranog predstavnika srpskog entiteta u BiH.
U izjavi se dodaje da je krivični postupak “pokrenut pod uticajem međunarodnih snaga koje, kako tvrdi Moskva, ne djeluju u interesu pravde niti same Bosne i Hercegovine”.
Kontroverze oko uloge visokog predstavnika
Posebna pažnja u izjavi posvećena je ulozi Kristiana Šmita, koji trenutno obavlja funkciju visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Ruska Federacija osporava njegov legitimitet, tvrdeći da njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, što je, prema stavovima Moskve, uslov za njegovo pravno važenje.
Ova pozicija nije nova — Rusija već duže vrijeme izražava rezerve prema načinu na koji se međunarodna zajednica angažuje u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o nadležnostima visokog predstavnika.
Podrška Republici Srpskoj i poziv na dijalog
Marija Zaharova je naglasila da Rusija, kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN i jedan od garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma, nastavlja da podržava “legitimne institucije i demokratski izabrane predstavnike” Republike Srpske.
Uprkos oštrom tonu kritike, ruski stav uključuje i poziv na smanjenje tenzija. Zaharova je pozvala sve strane u Bosni i Hercegovini na “obnovu atmosfere uzajamnog razumijevanja i saradnje između naroda”, naglašavajući važnost očuvanja mira i političke stabilnosti u regionu.
Širi kontekst: Pravosudni proces i politički okvir
Presuda Miloradu Dodiku odnosi se na nepoštovanje odluka visokog predstavnika, što tužilaštvo tretira kao kršenje zakona Bosne i Hercegovine. S druge strane, Dodik i njegovi saradnici tvrde da su djelovali u skladu sa Ustavom Republike Srpske i osporavaju legitimitet odluka visokog predstavnika.
Ova situacija dodatno komplikuje ionako složenu političku dinamiku u Bosni i Hercegovini, gdje različiti politički akteri i entiteti imaju često suprotstavljene stavove o ulozi međunarodne zajednice, suverenitetu institucija i tumačenju Dejtonskog sporazuma.
Zaključak
Reakcija Rusije na presudu Miloradu Dodiku ukazuje na nastavak političke polarizacije oko ključnih pitanja u Bosni i Hercegovini. Dok jedni vide ulogu međunarodnih predstavnika kao ključnu za očuvanje funkcionalnosti države, drugi smatraju da ta uloga ugrožava demokratski izabrane institucije unutar entiteta.
U ovom složenom političko-pravnom okruženju, pozivi na dijalog, poštovanje zakona i međusobno uvažavanje ostaju najvažniji elementi za dugoročni mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini.
