U Jadranskom moru, poznatom po svojoj biološkoj raznolikosti i prirodnim bogatstvima, nedavno je započeto važno naučno istraživanje koje ima za cilj bolje razumijevanje migracija morskih pasa. Jedan od ključnih trenutaka ovog istraživanja bio je postavljanje satelitskog odašiljača na modrulja – morskog psa dužine gotovo dva metra – koji sada slobodno pliva Jadranom i prikuplja dragocjene podatke.
Zašto je ovo istraživanje važno?
Migracije morskih pasa u Mediteranu su još uvijek slabo istražene, a naučnici smatraju da su te migracije dodatno promijenjene usljed klimatskih promjena. Prema riječima profesora Alena Solde s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu, prikupljeni podaci će pomoći u razumijevanju kretanja strogo zaštićenih vrsta i omogućiti kvalitetniju zaštitu morskih predatora u budućnosti.
Modrulj (Prionace glauca), koji trenutno nosi satelitski odašiljač, biće praćen šest mjeseci. Po završetku tog perioda, uređaj bi trebao isplivati na površinu i poslati sve prikupljene podatke istraživačima.
Ko stoji iza istraživanja?
Istraživanje se odvija pod pokroviteljstvom CIESM – Mediteranske naučne komisije sa sjedištem u Monaku, uz podršku Princa Alberta II, i dio je šireg projekta koji vodi Loriane Mendez, stručnjakinja za praćenje morskih predatora u Mediteranu i Crnom moru. U aktivnostima je učestvovalo i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske, koje je izdalo potrebne dozvole, budući da se radi o zaštićenim vrstama.
Kako se istraživanje provodi?
Terenska istraživanja su realizovana ovog ljeta u akvatoriju srednjodalmatinskih otoka, između Jabuke, Korčule, Brača i Šolte. Korišten je ribarski brod lokalnog ribara Tonćija Alajbega, a istraživači su pratili slučajni ulov različitih vrsta hrskavičnih riba.
Neke od zaštićenih vrsta koje su evidentirane uključuju:
Žutugu ljubičastu (rijetko prijavljena vrsta)
Čukova i mekaša
Mačku mrkulju
Sve ribe uhvaćene slučajno, bez povreda, odmah su vraćene u more, čime se osigurava etički i održivi pristup istraživanju.
Zanimljivo je i to što nijedna ptica nije nastradala na plutajućim parangalima tokom istraživanja, što je uobičajeni problem u drugim dijelovima svijeta.
Zašto su morski psi ugroženi?
Situacija u Jadranu je posebno zabrinjavajuća. Od oko 60 vrsta morskih pasa koje tu žive stalno ili povremeno, čak 70% se smatra ugroženim. Neke vrste, poput sklat žutana, psa pilana i ražopasa, smatraju se regionalno izumrlima jer nisu viđene decenijama.
Glavni razlozi ugroženosti uključuju:
Prekomjerni ciljani izlov
Slučajni ulov (bycatch)
Degradaciju prirodnih staništa
Spor biološki razvoj (kasno sazrijevanje, mali broj potomaka)
Pored toga, prisutna je i stigmatizacija morskih pasa kao opasnih životinja, iako su stvarni napadi u Jadranu izuzetno rijetki. Posljednji smrtni slučaj zabilježen je 1974. godine, dok je posljednji napad bio 2008. godine, bez fatalnih posljedica.
Šta gubitak morskih pasa znači za ekosistem?
Morski psi imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže morskih ekosistema jer su vršni predatori. Njihov nestanak može dovesti do ozbiljnih poremećaja u hranidbenim lancima i štetnih posljedica za druge vrste, uključujući i one koje su komercijalno važne za ribarstvo.
Šta dalje?
Profesor Soldo naglašava da podaci o samo jednom modrulju neće biti dovoljni za potpuno razumijevanje migracija ove vrste, ali mogu poslužiti kao važan korak ka pokretanju dodatnih istraživanja. Takva istraživanja su neophodna za stvaranje efektivne strategije zaštite morskih pasa i drugih ugroženih vrsta u Jadranu.
Zaključak
Satelitsko praćenje modrulja predstavlja značajan iskorak u istraživanju i zaštiti morskih pasa u Jadranskom moru. Ulaganje u naučna istraživanja i edukaciju javnosti ključno je za očuvanje ovih fascinantnih stvorenja, koja su nepravedno demonizirana, a zapravo igraju nezamjenjivu ulogu u zdravlju naših mora.
